Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Ivan Robotić rođen je u Đurđevcu 23. siječnja 1908. godine kao prvo dijete u obitelji Josipa Robotića (1883.-1952.) i Katarine Robotić rođ. Markuš (1889.-1944). Za svećenika je zaređen u ljeto 1931. godine, a u rodnom je Đurđevcu slavio...
Među poznatije đurđevečke učitelje spada Franjo (Fran) Španić koji je rođen u Kloštar Ivaniću 29. rujna 1856. godine. Otac mu je bio carski i kraljevski poručnik Mato Španić, a majka Marija Španić rođ. Globočan, a krstio ga je, i ujedno...
Osnutkom naselja Gola u Prekodravlju početkom 1820-ih godina pojavila se potreba gradnje sakralnog objekta u tome naselju koji bi služio kršćanskom bogoslužju jer su svi tadašnji žitelji Gole bili revni katolici. Dakako da zbog neimaštine i teškoća zbog preseljenja i...
Kršten je kao Ivan Nepomuk Franjo Mađerek 10. svibnja 1843. godine u Virju. Otac Ivan Mađerek bio je vigiliarum magister (krajiški ili graničarski poglavar sela), a svećenikova majka bila je Viktorija Mađerek rođena Knezić. Krsni kumovi bili su gospodin kapetan...
Jedna od najimućnijih obitelji u Pitomači od sredine 19. stoljeća bila je obitelj Đurđević, braća Stevan (rođ. oko 1840.) i Đuro. U dijelu povijesnih izvora navode se i kao Đorđevići. Đurđevići su porijeklom iz Male Črešnjevice, a Stevan je kapital...
Poznato da je do početka 1940-ih godina u Virju djelovalo petnaestak različitih društava. Između ostalih aktivno je bilo Društvo hrvatskih katoličkih đaka, jedno od nekoliko katoličkih društava u Virju, kakva su se u Hrvatskoj osnivala od početka 20. stoljeća, a...
