Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Obitelj Götz u Pitomači

Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece....

Đurđevečki župnik Lovro Ivan Wolf

Jedan od prvih župnika u Đurđevcu o kojem imamo dovoljno biografskih podataka je Lovro Ivan Wolf. On je upravljao župom u Đurđevcu na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Iz zapisnika kanonskih vizitacija doznajemo kako mu je bilo u Đurđevcu...

Agronomka Vlasta Kenđelić Tavčar (1921. – 2017.)

Iz nekad brojne i ugledne đurđevečke obitelji Kenđelić potječe i Vlasta Kenđelić udana Tavčar, agronomka genetičarka. Rodila se u Đurđevcu 25. lipnja 1921. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju 1940. godine, te započela studij agronomije Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon prekida diplomirala...

Marija Ređep-Marinović, pjesnikinja i prozaistica

Marija rođena je 15. srpnja 1955. godine u Đurđevcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i pedagogiju. Kraće vrijeme radi u Zagrebu u srednjoj školi a 1985. godine odlazi u Čepin i zapošljava se kao pedagog u osnovnoj...

Varaždinski biskup Marko Culej (1938.-2006.)

Prvi biskup Varaždinske biskupije bio je preuzvišeni i prečasni gospodin Marko Culej koji je upravljao Varaždinskom biskupijom od njezinog osnutka 1997. godine do smrti 2006. godine. Marko Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u selu Repno (u župi sa...

Đurđevečki gostioničari i mesari Lujo i Pepi Kreszinger

Jedna od poznatijih đurđevečkih obitelji je i obitelj Kreszinger, koja je u Đurđevcu držala gostionicu. Ljudevit (Lujo) Kreszinger rođen je u Međimurju, 16. svibnja 1863. a 1890-ih godina doselio se prvo u susjedni Kloštar, gdje je otvorio gostionicu. Godine 1896....

Etnografija i baština
Podravske širine