folder Kategorija: Povijesne zanimljivosti
Ukupno: 397
U đurđevečkoj usmenoj predaji ostala je zapamćena priča o purančoku. U đurđevečkom kajkavskom govoru on ima dvojako značenje. Prvo se odnosi na purana (dem. purančok, purančec) a drugo na vrstu graha, trešnjara. Akteri ove priče pomiješali su značenja, pa je...
Tijekom 1930-ih u Zagrebu su osnovana brojna zavičajna društva koja su okupljala ljude iz različitih hrvatskih krajeva i gradova. Tako je 24 kolovoza 1934. na osnivačkoj skupštini u gostionici Vladimira Černea u Varšavskoj 5 osnovano Kulturno-humanitarno društvo Podravac-Bilogorac. Ono je...
Četrnaestoga u prosincu 1959. godine novine su zabilježile neobičan događaj u Đurđevcu. Novinar, u ovom slučaju đurđevečki učitelj Andrija Turković, zgodu je popratio sljedećim riječima: Iz livada dojurio je veliki jelenu u dvorište Jakova Živka, preskočivši ogradu. Iznenađen neobičnom okolinom,...
Prošle godine navršilo se 50 godina otkad je izgrađen viseći most nedaleko od Pitomače koji preko rijeke Drave vodi na Križnicu. Do same izgradnje mosta Križničani su se služili skelom, kao i danas. No, za čestog preniskog i previsokog vodostaja...
Veliki požar planuo je u Đurđevcu 22. kolovoza 1899. godine oko 11 sati, koji su najavile trube i zvonjava crkvenih zvona. Požar je zadesio kuću Ivana Perokovića u Bjelovarskoj ulici. Kuća se nalazila na samome početku ulice, na desnom uglu,...
O Bukevju danas govorimo kao selu kojeg više nema. Zvuči nevjerojatno, ali tako je! Bukevje je selo koje ima povijest svojeg nastanka, ali i svojeg nestanka. Naime, selo Bukevje razvilo se od virovskih konaka, a nestalo je sredinom 1970-ih godina...
Habsburški, odnosno austrijski vojni topograf, inženjer i kartograf Martin Stier nezaobilazno je ime kada govorimo i pišemo o povijesti ovoga dijela Podravine u 17. stoljeću. Naime, Stier je od 1657. do 1660. godine obilazio utvrde na području današnje Hrvatske i...
Jedan od toponima koji je sasvim iščeznuo iz upotrebe je Radmaničev melin. Bio je to naziv potočnog mlina koji se nalazio na vodotoku Bistra, a na području današnjeg naselja Ladna Voda u sastavu Ferdinandovca. Podsjetimo, Bistra je bio najveći i...
Tradicijsko se graditeljstvo u Podravini, kao i u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, oslanjalo uglavnom na dva građevna materijala, drvo i slamu. Jedine građevine od opeke, koje su se podizale za vrijeme Vojne krajine bile su vojne zgrade namijenjene posadi, službenicima...
Do dolaska željeznice u Đurđevec 1909. godine sav promet roba odvijao se cestovnim pravcima prema Koprivnici i Varaždinu, zatim Virovitici, odnosno Slavoniji, te prema Bjelovaru i Zagrebu. Roba se prevozila konjskim zapregama. Takva putovanja bila su dugotrajna i iscrpljujuća za...
Riječ krajnec ima višestruko značenje u đurđevečkom kajkavskom govoru. Krajnec je naziv za drvenog lutka, ali u ovome slučaju naglasak je dat na druga dva značenja. Đurđevčani Krancima smatraju Slovence u širem smislu, u užem pak stanovnike pokrajine Kranjske (Carniola)...
Brojni su Đurđevčani mobilizirani i završili na bojištima u Prvome svjetskom ratu. Ovaj put nije riječ o tužnim sudbinama: mrtvima, ranjenima i osakaćenima. U nijednom ratu nije lijepo i dobro, ali su vojnici i u takvim trenutcima nastojali koliko toliko...