Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Sivoš iz Novigrada Podravskoga zaista se može nazvati učiteljskom obitelji. Matija Sivoš bio je novigradski krajiški stražmeštar koji je, vjerojatno nakon razvojačenja, postao mjesnim učiteljem i orguljašem. Supruga mu je bila poštarica. Sin Tomo Sivoš krenuo je očevim stopama....
Među brojnim duhovnim zvanjima koji su potekli iz Đurđevca je i redovnik Družbe Isusove Tomo Šostarec. Ono što ga razlikuje od većine drugih duhovnih zvanja je to da nije bio zaređen za svećenika već je bio član Družbe Isusove kao...
Đuro Hodalić, poznati i ugledni veterinar, rođen je u Đurđevcu 22. ožujka 1900. godine u obitelji Josipa i Marije Hodalić rođene Markač. O njem se malo čulo, tako da ni mi nemamo odveć biografskih podataka, premda je za svoga djelovanja...
Petar Zubanović rođen je u Virju 18. lipnja 1823. godine kao sin Ivana i Ane Zubanović rođ. Kečkeš. Za svećenika je zaređen 1843. godine. Nakon smrti prvog ferdinandovečkog župnika Ivana Južaka postao je 1859. godine župnikom u Ferdinandovcu. Nakon toga...
Matija Kolar rođen je 1841. godine od oca Stjepana Kolara (1800. – 1846.) i Katarine Kolar rođene Marić, a rodilo mu se najmanje sedmero braće. Braća Ivan i Đuro otišli su na školovanje kao i Matija; Ivan je postao šumarom,...
Revolucionarne 1848. godine dogodile su se mnoge značajne političke i društvene promjene. Značilo je to nove slobode i pravice, no one nisu bile jednako podijeljene žiteljima civilnog i vojnog dijela hrvatskih zemalja. Zato su se žitelji mnogih naselja pisanim putem...
