Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Golub rođen je 21. lipnja 1930. godine u Kalinovcu kao petnaesto i posljednje dijete Luke Goluba i Barbare rođ. Kovač. U rodnom Kalinovcu je polazio osnovnu školu od 1937. do 1942. godine, a u Zagrebu je bio u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji od...
Ivan Levačić, najbolji hrvatski biciklist svih vremena, rođen je u Virju 25. kolovoza 1931. godine. Njegova športska karijera zaista je čudnovata, puna uspona i padova i neobičnih situacija, ali bogata. Kao šesnaestogodišnjak počeo je voziti 1947. godine rabljeni bicikl marke...
Prezime Polansky nije starosjedilačko prezime u Đurđevcu. Alojzij (Vjekoslav) Polansky živio je u Đurđevcu oko pet godina, od 1897. do 1902. godine. Radio je kao sudbeni pristav u kotarskom sudu, a poslije toga bio je kotarski sudac, ali ne znamo...
Primaljstvo je bilo specifično zanimanje koje je u prošlosti ženama nudilo afirmaciju. U svakom su naselju postojale samouke žene ili one podučene primaljskom zanatu koje su ženama svojim znanjima i iskustvom pomagale pri porodu i u slučaju smrtne opasnosti krstile...
Među pojedincima koji su ostavili svijetli trag u povijesti školstva u Virju svakako je ravnajući učitelj Stjepan Štefanov. On je rođen u Molvama 17. siječnja 1838. godine u krajiškoj obitelji. Školovao se u rodnim Molvama i u Bjelovaru. Službovao je...
Franjo Ksaver Fusić rođen je 29. studenoga 1858. godine u Đurđevcu. Otac mu je bio Petar Fusić (1811.-1895.), a majka Karolina Fusić rođ. Menner (1826.-1913.). Na gradskom groblju u Đurđevcu sačuvan je nadgrobni spomenik nad grobom Petra i Karoline Fusić....
