Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...
Na gradskome groblju u Đurđevcu upada u oči grob nadlugara Tome Bartolića s nadgrobnim spomenikom od crnog kamena, ograđen kovanom ogradom. Ništa neobično to što su si neki imućniji ljudi priuštili skuplji spomenik na grobu. Točnije, priuštila mu ga je...
U doba kada je očajno negativna demografska slika bolna realnost, koje kao da nismo dovoljno niti svjesni, a istodobno obitelji s troje i više djece izazivaju podsmjeh, gotovo su nevjerojatne činjenice da su naši pretci rađali po više od...
Jedan od brojnih nevinih svećenika koje je komunistička vlast osudila nakon Drugoga svjetskog rata bio je i Juraj Kranjčev iz Đurđevca. Osuđen je 1945. na deset godina zatvora, a pomilovan u srpnju 1948. godine. Kranjčev rodio se 1. travnja 1900....
Koliko god đurđevečka Podravina obiluje pijeskom, toliko su brojni i njezini umjetnički stvaratelji; slikari, pisci, kipari, keramičari, fotografi… Jedan je od njih i Đuro Zvonar iz Šemovaca, kojem kiparstvo nije bilo životni poziv, ali je svojim radovima zauzima istaknuto mjesto...
Počasni građanin grada Đurđevca, general-pukovnik Mladen Markač rođen je na današnji dan, 8. svibnja 1955. godine u Đurđevcu. Roditelji su mu bili Đurđevčani Ivan i Eva Markač rođ. Vranko. Školovao se u rodnom Đurđevcu i u Zagrebu. Osim što je...
