Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Malo poznati „naše gore list“ Rudolf Galjer rođen je 13. studenoga 1885. godine u Podravskim Sesvetama od oca Mate Galjera, pučkog učitelja, i majke Kate Galjer rođene Takač. Za oca se zna da je u Sesvetama službovao do 1916. godine,...
U siječnju 1903. godine došlo je do zamjene učitelja u Budrovcu i Đurđevcu. Ljudevit Luketić je preuzeo učiteljsko mjesto u Đurđevcu a njegovo mjesto u Budrovcu došao je Milan Zrinščak. Zrinščak je rođen 24. siječnja 1879. godine. Prije toga bio...
Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije...
Među đurđevečkim slikarima visoko mjesto svakako zaslužuje Pero Topljak Petrina, majstor slikarske kompozicije i ponajbolji crtač među podravskim naivnim umjetnicima. Znamo ga kao šaljiva čovjeka, veseljaka uvijek spremna na druženje, huncutarije, i veselje. Rodio se 8. siječnja 1948. godine. Za...
Engelbert Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1840. godine od oca Martina Tomerlina i Ane rođene Knežić. Nakon završene kadetske škole stupio je u vojnu službu. Do 1873. godine službovao je kao potporučnik Druge banske pukovnije. Nakon razvojačenja živio...
U Hrvatski biografski leksikon uvršten je i kemičar Ivo Bregovec iz Podravskih Sesveta. Rođen je 5. siječnja 1932. godine. Diplomirao je 1958. pri Kemijskom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a doktorirao je 1962. godine tezom o asimetričnoj sintezi sulfoksida. Kraće...
