Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Majstorović rođen je u Đurđevcu 20. siječnja 1914. godine od oca Ivana i majke Rozalije Majstorović rođene Jendrašić. Pučku školu i jedan razred građanske škole završio u Đurđevcu, klasičnu gimnaziju na Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu (1933.), a bogoslovne nauke...
Prečasni Gustav Kuzmić bio je dugogodišnji župnik u Virju i kanonik Varaždinsko-čazmanskog zbornog kaptola. Rođen je u selu Visoko Gornje 19. siječnja 1928. godine kao prvo dijete Valenta i Dore Kuzmić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom kraju, a zatim...
Đurđevečku obitelj Lichtenberg poistovjećujemo s njihovom kućom u kojoj se danas nalazi sjedište gradske uprave. Stariji su ih zvali Litinbergovi. Kuću je zapravo podigla đurđevečka veleposjednička obitelj Nöthig na bivšem mjestu obiteljske zadruge Majstorović. Kuću je od Nöthigovih najvjerojatnije kupio...
Jedan od najpoznatijih trgovaca u Podravini bio je Dragutin Matiša iz Virja. Umro je 12. travnja 1990. godine. Iako je porijeklom iz Virja gdje je 1873. godine rođen njegov otac Lovro, Dragutin Matiša je rođen 26. travnja 1904. godine u...
Rukavina rođen je 1. siječnja 1863. godine u Trnovcu pokraj Gospić. Šumarstvo je diplomirao je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Službovanje je počeo kod vlastelinstva Daruvar-Sirač-Uljanik (1887. – 1889.) a nastavio u Đurđevcu do 1908. godine kod...
Poznata đurđevečka obitelj Vedriš porijeklom je iz Novigrada. Matija Vedriš rođen je 16. veljače 1875. godine u Novigradu, ali se kao dijete doselio s ocem Matejom i majkom Marijom rođ. Filipčić u Đurđevec. Gimnaziju pohađao je u Bjelovaru i Zagrebu,...
