Ivan Kuštrak rođen je u Miholjancu nedaleko od Virja 20. lipnja 1929. godine. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Križevcima (1948.), diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1954.), a doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu...
Petar Zubanović rođen je u Virju 18. lipnja 1823. godine kao sin Ivana i Ane Zubanović rođ. Kečkeš. Za svećenika je zaređen 1843. godine. Nakon smrti prvog ferdinandovečkog župnika Ivana Južaka postao je 1859....
Hrvatski sabor kulture savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj. Savez okuplja više od tisuću udruga s oko 2.200 izvođačkih sastava i 800 različitih folklornih skupina, 56 plesnih skupina, 16...
Kapela Trpnog Isusa, među Đurđevčanima poznatija pod imenom „Pri Svecu“, najstariji je sakralni objekt koji u svom izvornom obliku još uvijek stoji u Đurđevcu. Kapelu je dao sagraditi Martin Šostarec, a blagoslovljena 13. lipnja...
Petar Hirjan rođen je u Novigradu Podravskome 7. lipnja 1839. godine od oca Ivana Puškarića i majke Barbare rođene Hirjan. No, budući da se otac prizetio, preuzeo je prezime supruge, što se vrlo često događalo...
Jedan od najranije naseljenih đurđevečkih konaka je konak Krajnica na području današnjeg Ferdinandovca. Specifičan položaj okružen šumama i uz glavni put koji vodi od Đurđevca prema Ferdinandovcu, odnosno prema Dravi svjedoči o davnom nastanku...
Govorimo li o steze (stazi) u đurđevečkome kajkavskom govoru, ona predstavlja stazu s obje strane ulice, kojom se pješačilo. Pored toga, stazom se smatrala i svaka ona koja je prečicom povezivala pojedine ulice ili...
Pored krave, psa i mačke, konj je također dobrim dijelom zastupljen u stvaranju frazeoloških sastavnica đurđevečkoga kajkavskoga govora. I ne samo njega, već i ostalih govora kajkavskoga govornoga područja, a najposlije i u štokavskih...
Riječ krajnec ima višestruko značenje u đurđevečkom kajkavskom govoru. Krajnec je naziv za drvenog lutka, ali u ovome slučaju naglasak je dat na druga dva značenja. Đurđevčani Krancima smatraju Slovence u širem smislu, u...
Naravno da su mještani svakog sela sebe smatrali radišnima i poštenima, a one iz susjednih gorima od sebe. Kad bi tako bilo, onda ovih s negativnim osobinama nikad ne bi ni bilo. Riječ je...
Poznato je da su mjesni govori (govori pojedinih naselja) jezično blago u Hrvata, odnosno da su neraskidivim dijelom hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva...
