Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Kanonik dr. Matija Markov iz Virja (1891. – 1982.)

Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom je gimnazijski kateheta u Koprivnici. Doktorirao...

Alojz i Josip Kolar, crkveni orguljaši u Đurđevcu

Sredinom 19. stoljeća župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu ostala je bez orguljaša Drmenčića, pa je tadašnji župnik organizirao „audiciju“ za novog orguljaša na kojoj su župljani izabrali Alojza Kolara rodom iz Otrovanca. Alojz je orguljanju priveo i sina...

Svećenik Ivan Krstitelj Kuček (1837. – 1906.) iz Pitomače

U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke  o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...

Biskup Đuro Kokša (1922. – 1998.)

Zagrebački pomoćni biskup mons. Đuro Kokša koji je zapamćen kao vrijedni svećenik, učeni teolog, povjesničar, književnik, kolekcionar, nadasve erudit i promicatelj hrvatskih kulturnih vrijednosti rođen je u Molvama 17. svibnja 1922. godine. Potječe iz obitelji Petra i Marije Kokša rođ....

Svećenik Ivan Maletić (1839.-1902.)

Ivan Maletić rođen je u Đurđevcu 12. rujna 1839. godine u obitelji Blaža i Brigite Maletić. Iz iste obitelji potekli su dvojica učitelja: Josip Maletić (rođen 1844.) i Đuro Maletić (rođen 1848.). Imali su i sestru Doroteju. Školovanje je Ivan...

Svećenik Josip Lehpamer

Svećenik Josip Lehpamer rođen je u samoborskim Rudama 11. siječnja 1832. godine. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij 1855. godine, kada je i zaređen. Odmah je počeo raditi u nadbiskupskoj pisarnici, a nakon toga je predavao matematiku...

Etnografija i baština
Podravske širine