Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od nekoliko liječnika koji su ordinirali i aktivno djelovali u Đurđevcu bio je i dr. Josip Bartulić. Bartulić je rođen u Požegi 13. ožujka 1868. godine. U to je vrijeme njegov otac Ignjat bio ravnateljem tamošnje gimnazije. Određeno vrijeme...
Znameniti virovski učitelj i orguljaš Franjo (Fran) Lugarić rođen je 9. svibnja 1824. godine. U Virje je došao kao 18-godišnjak iz Špišić Bukovice gdje mu je otac, također Franjo, bio orguljaš. Naime, u Virju se 23. studenog 1842. godine oženio...
Pri obnovi glavnog oltara u župnoj crkvi svetog biskupa Martina u Virju 1867. godine ponovno je na njegov vrh postavljen drveni kip (reljef) koji je ranije bio skinut jer se raspukao po sredini. Očito je tako neko vrijeme stajao zabačen...
Prof. dr. sc. Velimir Piškorec rođen je u Đurđevcu 3. ožujka 1966. godine. Osnovnu školu je polazio u Đurđevcu, a srednju u Đurđevcu i Bjelovaru. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je njemački i engleski jezik i književnost. Ondje je i...
U Kalinovcu je 3. siječnja 1887. godine umro župnik Mirko Krsnik. Bio je to posebno tužan događaj za Kalinovčane jer je to bio njihov prvi župnik i jer je umro iznenada ne navršivši još niti 40 godina života. Mirko Krsnik rođen...
Grkinska ulica u Đurđevcu nalazi se na Peskima. Samo ime govori da njome prolazi cesta prema prigradskome naselju Grkinama. Za vrijeme bivše Jugoslavije nosila je ime braće Markača, stradalih partizana u Drugome svjetskom ratu, a koji su živjeli na Peskima....
