Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Svećenik Juraj Vrabec rođen je u Šemovcima 13. travnja 1896. godine od oca Petra i majke Regine rođene Kolaric. Ima je sestru Anu (rođena 1901.) i brata Josipa (rođen 1906.) koji je umro u Imbriovcu 1947. godine, gdje je Juraj...
Prof. Viktor Pogačnik, političar, prosvjetni i socijalni radnik te prvi ministar u nekoj vladi iz Podravine, rođen je u Đurđevcu 2. prosinca 1874. godine. Pogačnik potječe iz obrtničke obitelji Valentina i Josipe Pogačnik rođ. Šavor. Gimnaziju je polazio u Zagrebu...
Dragutin Židovec rođen je 6. svibnja 1884. godine od oca Stjepana (1861. – 1918.) i majke Bare rođene Sulimanović (1858. – 1895.). Židovec je bio ugledan krojač aktivan u ondašnjim staleškim organizacijama. Bio je predsjednik mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika...
Anglist i književnik Antun Šimunić (Šimunic), rođen je u Đurđevcu 13. siječnja 1948. godine. Napustio nas je u zrelim stvaralačkim godinama 7. travnja 1993. godine u 45. godini života. Pamtimo ga kao Đurđevčana koji se zbog ratnih zbivanja u Osijeku...
Đuro (Đuka) Tomerlin Picok rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1926. godine. Osim kao književnik i pisac, Tomerlin se okušao kao povjesničar. Iako mu to nije bila struka upustio se u prikupljanje podataka iz povijesnih izvora i njihovu interpretaciju. Zbog...
