Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Điketa rođen je u Đurđevcu 18. siječnja 1805. godine u obitelji obrtnika Martina i Katarine Điketa rođ. Bešan. Školovao se u rodnom Đurđevcu, Varaždinu, Velikoj Kaniži i Zagrebu, a za svećenika je zaređen u listopadu 1830. godine. Bio je...
Velika je razlika u uvjetima umjetničkog rada između slikara i kipara u drvu, a još veća i čudnija kada kipari žena. Dok slikar nježno nanosi boju, i igra se njome, Ljubičine su ruke pune žuljeva od sjekire, bata, dlijeta i...
U Đurđevcu je 18. ožujka 1754. godine umro leitnant Franjo Schneller. Osim ove informacije o smrti nemamo drugih biografskih podataka o Franji Schnelleru iz Đurđevca. No, u pisanim povijesnim izvorima spominju se i drugi nositelji ovog prezimena koje možemo povezati...
Obitelj Hegedić bila je prisutna u Đurđevcu krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Aleksandar (Šandor) Hegedić doselio se kao mjernik 1886. godine. Rodio se u Bjelovaru 1843. godine od oca Franje, trgovca i krčmara, i majke Barbare Hinterhober....
Drago Britvić rođen je 6. srpnja 1935. godine u Pitomači. Cijeli radni vijek proveo je na Hrvatskom radiju (Radio Zagrebu) kao urednik redakcije i popularnih emisija (Lice s fotografije, Pod starim i novim krovovima, Ulice i trgovi…). Bio je jedan...
Isusovac Juraj Mulih koji je rođen 30. travnja 1694. godine, a umro u Zagrebu 31. prosinca 1754. godine, svojim je stvaranjem, životom i nastojanjima bio jedan od najnaprednijih Hrvata 18. stoljeća. Filozofski fakultet završio je u Beču, a četverogodišnji teološki...
