Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đurđevečki slikar Petar Petrović, stvara u naivi uljem na staklu i platnu, a bavi se i crtanjem. Zapravo, nema podloge na kojoj se nije okušao. Tematski je potpuno posvećen svome zavičaju, rodnoj grudi i narodnoj tradiciji. Pero je rođen u...
Vladimir Čačić je dio svoga radnog staža proveo u Đurđevcu kao kotarski sudac od 1894. do 1897. godine. Istovremeno je bio županijski zastupnik i član Matice hrvatske, a supruga Irena Čačić rođena Antolić zabilježena je kao članica Crvenoga križa. Čačić je...
Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1920. godine. Još od malih nogu, negdje oko 1933. godine, pokazao je talent i sklonost prema rezbarstvu izrađujući zviždaljke, lule, zvrkove, preslice s ornamentima, sitne uporabne predmete, zatim figurice svetaca zaštitnika i različite...
Osim Ivana Goluba, svećenika i pjesnika, Kalinovac ima i pjesnikinju – časnu sestru milosrdnicu Stellu (Marija) Horvat, o kojoj se danas vrlo malo zna. Marija Horvat rođena je 28. rujna 1879. godine u Kalinovcu od oca Đure Horvata i majke...
Među najuglednijim mještanima krajiških naselja u XVIII. i XIX. stoljeću bili su šumari, lugari i nadlugari. To je razumljivo s obzirom da su šume u Vojnoj krajini bile vlasništvo samoga cara i kralja i time pod njegovom izravnom zaštitom što...
Hrvatski književnik Tomo Blažek rođen je u Peterancu 12. ožujka 1807. godine u obitelji kaplara Mije Blažeka i njegove supruge Ane. Iako je iz matičnih knjiga jasno vidljivo da je datum rođenja bio 12. ožujka u literaturi se nerijetko navodi...
