Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među Đurđevčanima koji su svoju znanstvenu karijeru ostvarili izvan rodnog grada je liječnik prof. dr. Luka Kovačić. Rođen je u Đurđevcu 13. listopada 1940. godine kao prvi sin Đurđevčana Tome Kovačića i Terezije Kovačić rođ. Fusić. Doktorom medicine postao je...
Starinski naziv koji se koristio za one koji su crkvi svirali orgulje i vodili zborove, a u starija vremena istodobno podučavali učenike bio je „školnik“. U Đurđevcu se do današnjih dana pamte takvi školnici među kojima je i Josip Lovašen....
Rikardo Filipašić rođen je u Varaždinu 30. ožujka 1849. godine od oca krojača Alojza Filipašića i majke Alojzije rođene Švelec. Gimnaziju polazio je u Varaždinu (1859. – 1865.) a teologiju studirao je u Zagrebu. Za svećenika zaređen je 1871. godine....
Među nekoliko desetaka svećenika koji su potekli iz Đurđevca je i Josip Đurišević koji je rođen 31. ožujka 1870. godine. Otac mu je bio Mato Đurišević (1839. – 1901.), a majka Barbara Đurišević rođ. Kundačić koja je umrla 1882. godine...
Kao i većina lokalnih radio-stanica, i radio-stanica Virje niknula je iz razglasne stanice, odnosno zvučnika postavljenih na ulicama iz kojih se mogla čuti glazba, oglasi, razne informacije, novosti i zakonske odredbe. Razglasna stanica u Virju proradila je 28. travnja 1951....
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
