Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među redovnicima pavlinima koji su doživjeli ukinuće svojeg Reda braće svetog Pavla prvog pustinjaka 1786. godine bio je i Martin Šoš koji je rođen u Virju u kolovozu 1757. godine. Roditelji su mu bili Đuro i Marija Šoš rođ. Puškaš,...
Na poticaj Narodnog odbora Kotara Đurđevac na sjednici Narodnog odbora Općine Virje od 21. prosinca 1952. godine stavljeno je na dnevni red imenovanje mjesnih ulica. Nakon rasprave svih odbornika donijeta je zajednička odluka da postojeće nazive zadrže sljedeće ulice: Mitrovica,...
Među zaslužnim osobama u hrvatskoj povijesti koje su potekle iz Đurđevca svakako je Vilim Petar Zrelec koji je rođen u Đurđevcu 28. svibnja 1874. godine. Rođen je kao jedini sin i drugi od četvero djece ranarnika (liječnika) dr. Petra Zrelca...
Andrija Ormuž rođen je od oca Ivana Ormuža i majke Ane Ormuž rođene Ljubić u Novigradu 6. studenoga 1875. godine. U Đurđevcu se zatekao 1907. godine kao podvornik kotarskoga suda, kada je postao sudbenim kancelistom i poslan na svoju prvu...
Kao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije poznati je teolog i publicist kanonik dr. Stjepan Bakšić dijelio sakrament svete Potvrde u podravskim župama 1963. godine. U Đurđevec je stigao 3. kolovoza gdje je toga i sljedećeg dana ispitivao potvrđenike i dijelio sakramente....
Josip Tomec rođen je u Virju 13. ožujka 1854. godine u obitelji Šimuna i marije Tomec rođ. Baruškin. Pučku školu pohađao je u rodnom Virju, a kao mladić posvetio se brizi o imanju. Prvi puta se oženio 1879. godine na...
