Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ferdinand (Ferdo) Brenner ml. rodio se 7. listopada 1861. godine u Pitomači, odakle se 1890-ih doselio u Đurđevec. U početku se bavio građevinskim poduzetništvom a potom je otvorio trgovinu mješovitom robom, jednu od najpoznatijih u ovome dijelu Podravine. Utemeljitelj je,...
Oskar Piškorić bio je svestrana osoba; završio je studij šumarstva, bio je profesor, povjesničar, kroničar, enciklopedist, te istaknuti katolički laik. Rodio se u Đurđevcu 29. studenog 1909. godine od oca Stjepana i Marije Piškorić rođene Moslavec. Otac je bio vinogradar...
Među brojnim duhovnim zvanjima koji su potekli iz Đurđevca je i redovnik Družbe Isusove Tomo Šostarec. Ono što ga razlikuje od većine drugih duhovnih zvanja je to da nije bio zaređen za svećenika već je bio član Družbe Isusove kao...
Istaknuti prosvjetni i kulturni djelatnik te vrijedni istraživač povijesti našičkog kraja mr. sc. Branko Kranjčev rođen je u Đurđevcu 6. ožujka 1936. godine. Sin je poznatog đurđevečkog prosvjetnog i kulturnog djelatnika dr. Ivana Kranjčeva i njegove supruge Anastazije Kranjčev...
U rujnu 2021. godine Družba Braća Hrvatskoga Zmaja izgradila je raspelo u vinogradarskom predjelu Stara gora između Virja i Šemovaca. Posveta toga novog raspela bila je u ponedjeljak, 27. rujna 2021., a posvetu su obavili gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca...
Amalija Basariček rođ. Popović bila je majka poznatog hrvatskog političara i humanitarnog djelatnika dr. Đure Basaričeka. Vezana je za Đurđevec jer je ondje provela svoje posljednje godine života, umrla je 1933. godine i pokopana na groblju u Đurđevcu. Amalija Basariček...
