Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....
O Šandoru (Aleksandru) Šaruncu znamo da je nakon Prvoga svjetskog rata bio u Virju upravnik općine. Malo je biografskih bilježaka o njem. Spominje ga samo povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević u nekoliko svojih radova o povijesti Virja. Ona piše da je...
Mijo Ljubić rođen je u Virju 12. kolovoza 1857. godine. Roditelji bili su mu Mijo i Ana rođena Zubanović. Otac je u vrijeme Vojne krajine bio učitelj, a kasnije pisar. Poznato je da je od 1883. do 1884. godine radio...
Prvu tiskaru u našem dijelu Podravine pokrenuo je Virovec Petar (Peroslav) Ljubić. Iz njegove tiskare izlazile su razne knjige, brošure i tiskanice a najviše je poznat po izdavanju lokalnih novina. Novinarstvom se počeo baviti od 1890., a dvije godine kasnije...
U Virju je tijekom 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća osim dva groblja za ukop pokojnika korištena kripta koja se nalazila ispod svetišta župne crkve svetog biskupa Martina u središtu naselja. Podaci o ukopima u kripti virovske župne crkve...
Znameniti hrvatski književnik Fran (Franjo) Galović rođen je u Peterancu 20. srpnja 1887. godine. Školovao se u rodnom Peterancu i na gimnaziji u Zagrebu. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Radio je kao nastavnik na gimnaziji...
