Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U glavnoj aleji na gradskom groblju u Đurđevcu nalazi se grob s nadgrobnim spomenikom na kojem je pozlaćenim slovima uklesano ime dječaka koji se zvao Željko Rajski i koji je umro 1929. godine. Bio je sin liječnice Elizabete Rajski i...
Svećenik Juraj Vrabec rođen je u Šemovcima 13. travnja 1896. godine od oca Petra i majke Regine rođene Kolaric. Ima je sestru Anu (rođena 1901.) i brata Josipa (rođen 1906.) koji je umro u Imbriovcu 1947. godine, gdje je Juraj...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
Ivan Kuštrak rođen je u Miholjancu nedaleko od Virja 20. lipnja 1929. godine. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Križevcima (1948.), diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1954.), a doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu (1982.). Stručno se usavršavao...
Zlatnim slovima je u povijest Virja upisano ime župnika Josipa Ignacija Uzornica jer je on 1809. godine započeo voditi Spomenicu Župe svetog biskupa Martina u tome mjestu. Bilo je to odmah po njegovu dolasku na službu u Virje u lipnju...
Posjetili smo svestranog i vrijednog slikara Petra Topljaka u njegovom domu u Đurđevcu. Bilo je to početkom siječnja 2022. godine u danima kada je naš slikar navršio 74 godine života, ali i nekoliko dana poslije prve godišnjice smrti supruge Mire...
