Mlečec / maslačak (lat. Taraxacum), cvijet iz porodice Asteraceae, višegodišnja je zeljasta biljka nazubljenih listovima, šuplje stabljike i žutih cvjetova s glavicama složenima iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Naziv mlečec upučuje na to da...
Značajno mjesto u historiografiji Đurđevca zauzima knjiga Đurđevac u svijetu i vremenu, autora Mate Kudumije (1914. – 1997.), prozaika i publiciste iz Đurđevca. Knjiga je izdana 1968. godine a važna je zato jer je...
Godine 1890. općini Đurđevec pripadala su sela: Budrovec, Čepelovec, Kalinovec, Sirova Katalena i Mičetinec, a samome Đurđevcu i konačka naselja, odnosno Đurđevečki konaki (Bakovci, Grkine, Hladna voda, Kranjica, Lepa greda, Pavlanci, Rakite, Severovci, Trepče)....
Proučavajući biografije Đurđevčana i državnih namještenika u Đurđevec pridošlih iz drugih hrvatskih krajeva, često nailazimo na zanimanje financijalni nadstražar. Financijalni nadstražar, u narodu zvan financ, je namještenik financijalne straže za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Njegova...
Pripadnici Đurđevečke krajiške pukovnije, zvani Đuroki, ratovali su za austrijske interese diljem Europe, i po svemu se pokazali kao hrabri i odani vojnici. Sam odlazak mladog Đuroka u rat bio je veliki gubitak za...
Budući da je đurđevečka utvrda bila na samom rubu hrvatske obrane pred Osmanlijama, može se reći da je vojna posada u utvrdi danonoćno morala biti na oprezu jer su osmanske i razbojničke čete često...
Đurđevečki kajkavski govor u sebi sadrži brojne germanizme, nešto manje hungarizama, ali i turcizme. Pod turcizmima možemo smatrati i orijentalizme, dakle riječi koje su posredstvom turskoga jezika pristigle iz arapskoga i perzijskoga. Čak postoje...
Filip Lipšić (Lipšitz) rođen je u Bjelovaru 1850. godine. Tiskarsko umijeće usavršio je kod Lavoslava Weissa, tamošnjega tiskara. Početkom 1920-ih otvorio je svoju tiskaru u Đurđevcu. Gdje je dotad radio, nije poznato. Osim tiskarskog...
