Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ignac Česi rođen je u Đurđevcu 27. srpnja 1914. godine u obitelji Josipa Česija i Kate Česi rođene Pranhardt. Česi je ostao zapamćen kao vrijedni đurđevečki glazbenik i dugogodišnji kapelnik puhačkog orkestra Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u Đurđevcu. Česi je završio...
Ime Milka Tišljara ističe se među nekoliko tiskara koji su djelovali u podravskom mjestu Virju u 20. stoljeću. Milko (Mijo) Tišljar rođen je 21. rujna 1894. godine u Grabrovnici (u kući u kojoj je rođen i Petar Preradović), a kršten...
Jedan od šumara koji je ostavio traga u Đurđevcu je i Ante Tomljenović. Rođen je od oca Grge i majke Agneze 22. ožujka 1932. godine u Kraljevici u obitelji koja je dosad dala nekoliko uglednih šumara. Otac se kao službenik...
Jedan od mnogih Đurđevčana koji su u 19. stoljeću kao učitelji službovali u različitim mjestima u Podravini bio je i učitelj Mato Bemšić. Mato Bemšić rođen je u Đurđevcu 8. veljače 1826. godine u obiteljskoj zadruzi u kojoj su mu...
Jedan od marljivih javnih službenika i aktivnih nositelja društvenog života u Đurđevcu u drugoj polovini 20. stoljeća svakako je bio Vinko Martinčić. Mnogi ga pamte po angažmanu u političkom životu Đurđevca do 1990. godine i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Vinko Martinčić...
Nauk braće Antuna i Stjepana Radića naišao je na vrlo plodno tlo u Podravini. Zato je Podravina početkom 20. stoljeća postala gnijezdo iz kojega je izrasla Hrvatska pučka seljačka stranka. Bila je to stranka koja je okupljala seljaštvo koje je...
