Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U doba kada je očajno negativna demografska slika bolna realnost, koje kao da nismo dovoljno niti svjesni, a istodobno obitelji s troje i više djece izazivaju podsmjeh, gotovo su nevjerojatne činjenice da su naši pretci rađali po više od...
Jedan od uglednih članova poznate virovske obitelji Tottar je trgovac Josip Tottar rođen 13. rujna 1839. godine u Virju. Istog je dana kršten i pritom dobio ime Josip Osvald, a o ugledu njegove obitelji svjedoči činjenica da su mu krsni...
Jedan od mnogobrojnih svećenika koji su potekli iz Podravine je dr. Miroslav (Fridrik) Židovec. Porijeklom i službom je vezan za Podravinu iako se ovdje o njemu ne zna mnogo. Nije lako objasniti niti odakle potječe. Naime, najčešće se spominje da...
Nogometni trener Petar Šegrt, mnogo poznatiji u svijetu nego u domovini, rođen je u Đurđevcu 8. svibnja 1966. godine. Drugo je od četvero djece Ignaca i Katarine Šegrt rođ. Kovačić. S obzirom na to da je obitelj bila otišla na...
Jedan od brojnih Hrvata koji su nestali na kraju Drugoga svjetskog rata, odnosno stradali na Križnome putu, bio je i seljak Mato Belobrk, rođen 10. rujna 1896. godine. Do 1915. godine živio je u Đurđevcu, a po povratku iz Prvoga...
Učitelj Đuro Sedmak rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1837. godine u obitelji Josipa i Katarine Sedmak rođ. Petrinić. U rodnom Đurđevcu započeo je školovanje 1844. godine, a 1855. godine već je podučavao druge (imao je tada 18 godina). Početkom...
