Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među zaslužne đurđevečke obrtnike pripada svakako i postolar Franjo Janaček. Kao ugledni postolar bio je jedan od osnivača mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika u Đurđevcu i njezin prvi predsjednik (1907. – 1920.). Nakon 1920. i dalje je aktivno djelovao u...
Virovski župnik Mirko (Emerik) Szabo bio je Mađar koji je od ranog djetinjstva živio u Hrvatskoj i svećeničkom službom je vezan za župe u Podravini. Rođen je oko 1745. godine u Mađarskoj i bio je vrlo siromašan pa kao učenik...
Zobunđija je rođen 21. ožujka 1863. godine u Bjelovaru od oca Martina (Đurđevec, 1838. – Đurđevec, 1876.) i majke Marije rođene Vinković iz Bjelovara. Postao je učiteljem kao i otac. Ispit za učitelja građanske škole (jezikoslovno-historijska skupina) položio je 1884....
Pitate li koga za Zitu, svi će se rado prisjetiti Ivana Jendrašica, poznatog đurđevečkog brijača, osebujnog čovjeka i šaljivca. Ivan Jendrašic Zito rođen je 19. studenoga 1943. godine od oca Ivana (1913. – 1982.) i majke Marije rođene Seleš (1917....
Svećenik Martin Peroković rođen je u Đurđevcu 30. svibnja 1844. godine kao prvorođeni sin Martina Perokovića i Katarine Peroković rođ. Lacković. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Đurđevcu, a studij je završio u Zagrebu te je 1870. godine zaređen za...
Kotarskoga predstojnika u Đurđevcu Stjepana Kenfelju Đurđevčani pamte samo po dobrome. U Đurđevcu je službovao od 1887. do kraja 1890. godine. Bio je glavni pokretač osnivanja Vatrogasnog društva (1890.) i njegov prvi nadvojvoda, te predsjednik mjesne čitaonice. Založio se za...
