Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ferdinančani brižno čuvaju uspomenu na svećenika Ivana Južaka kojega smatraju najzaslužnijim za preseljenje žitelja Broda u novoosnovano naselje Ferdinandovec 1844. godine. Podsjetimo da u prvoj polovini 18. stoljeća naselje Brod nije imalo svojeg svećenika već su sakramente dolazili dijeliti svećenici...
Slikara Martina Kopričanca iz Molva izabrali smo zbog njegove posebnosti, jer se ističe u mnoštvu podravskih naivnih slikara koji godinama po šabloniziranom obrascu slikaju jedne te iste motive. Međutim, Kopričanca odaju karakteristični motivi po kojima je vrlo prepoznatljiv. Počeo je...
Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...
Petar Hirjan rođen je u Novigradu Podravskome 7. lipnja 1839. godine od oca Ivana Puškarića i majke Barbare rođene Hirjan. No, budući da se otac prizetio, preuzeo je prezime supruge, što se vrlo često događalo u našem kraju za vrijeme Vojne...
Redovnik pavlin Hadrijan Lakupić rođen je u Đurđevcu vjerojatno 1719. godine. Hadrijan mu je zasigurno redovničko ime, ali nije poznato koje mu je bilo krsno ime. Redovničke zavjete položio je 11. listopada 1739. kada je imao 20 godina. Kao redovnik...
Završetak Prvog svjetskog rata ili Velikog rata – kako se taj sukob svjetskih razmjera tada nazivao – nestrpljivo su dočekali i u Virju. U ratne svrhe su 1917. godine bila rekvirirana zvona s crkava kako bi se od njih izradilo...
