S današnjeg stajališta, prevariti koga na težini kupljene robe, na primjer, nije nikakvo čudo, ali je krajem 19. stoljeća poimanje ovog čina bilo drukčije. Jedan primjer takve prevare objavljen je u virovskom Podravcu 1896. godine. U Đurđevcu se 12. ožujka...
Đurđevčan Tomo Jalžabetić i Virovec Josip Tomec pišući o prirodi đurđevečkog kraja druge polovice 19. stoljeća spominju i kraće opisuju pregršt biljaka koje su Đurđevčani i Virovci poznavali. Razlikovali su i brojne druge ali nisu znali njihove nazive. Njihov popis...
Seljak Josip Tomec iz Virja zapisao je svoje poimanje županijske, kotarske i općinske administracija 1897. godine. Odmah ćete pomisliti kako u tome ima vrlo velike sličnosti s današnjicom. Evo što je zapisao: A drugo zlo koje najviše bije siromake jeso...
Od nekolicine starih narodnih napjeva zabilježenih u Podravini poznata je i pjesma Sejala sem lenek. Pjesmu je zabilježio Ivan Mihoković iz Miholjanca 1932. godine i objavio u časopisu Sveta Cecilija, te dr. Božidar Širola 1933. godine. Mihoković ju je čuo...
Tak je bil jeden čovek i žena. Nijovi susedi imali so svate a neso je zvali v goste. To im je preveč bilo žal. A kak i ne bi kad na svate ima sega za pojesti i popiti. Fort so...
Riječ je o ratnom sukobu između krajiške kršćanske vojske vod vodstvom Jurja IV. Zrinskog (1549. – 1603.) i osmanske vojske na čelu sa požeškim Skender-begom, sinom Ulama-bega. Do sukoba došlo je 29. rujna 1580. godine u blizini ostataka utvrde Gorbonok...
Evo kako je rijeku Dravu slikovito opisao Tomo Jalžabetić krajem 19. stoljeća: Nuz Bakovce teče velika voda Drava. To ti je voda da je strahota gledeti jo, dok naraste. Dok dojdeš do nje, mam opaziš, da je na jednom kraju...
Davorin Bazjanac sin je Kalinovčana općinskog bilježnika Vida (Vidoslava) Bazjanca iz Kalinovca i Ane Bazjanac rođene Sekulić. Rođen je u Beravcima (Brod) 22. veljače 1902. godine, gdje je otac bio na službi. Riječ je kalinovečkom prezimenu Bazijanec koje je po...
Prof. Viktor Pogačnik, političar, prosvjetni i socijalni radnik te prvi ministar u nekoj vladi iz Podravine, rođen je u Đurđevcu 2. prosinca 1874. godine. Pogačnik potječe iz obrtničke obitelji Valentina i Josipe Pogačnik rođ. Šavor. Gimnaziju je polazio u Zagrebu...
Pitomačanka Beata Brausil kćer je šumara Makse Brausila i Natalije Brausil rođ. Luterotti. Rođena je 2. travnja 1902. godine. Medicinu je studirala u Parizu i Zagrebu, gdje je 1928. godine promovirana. Od 1930. do umirovljenja radila je u Internoj klinici...
Jedan od brojnih Hrvata koji su nestali na kraju Drugoga svjetskog rata, odnosno stradali na Križnome putu, bio je i seljak Mato Belobrk, rođen 10. rujna 1896. godine. Do 1915. godine živio je u Đurđevcu, a po povratku iz Prvoga...
Obitelj Hegedić bila je prisutna u Đurđevcu krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Aleksandar (Šandor) Hegedić doselio se kao mjernik 1886. godine. Rodio se u Bjelovaru 1843. godine od oca Franje, trgovca i krčmara, i majke Barbare Hinterhober....
Jedini svećenik rođen u selu Mičetincu koje je filijala Župe svetog mučenika Jurja sa središtem u Đurđevcu je pater Ignac Čižmešija. Ujedno je jedan od dvojice svećenika rođenih u ovoj župi koji pripada Družbi Isusovoj (lat. Societas Jesu). Otac Ignac...
Zlatko Huzjak, jedan od poznatih đurđevečkih slikara rođen je 10. ožujka 1950. godine u Lepoj Gredi, a umro je 21. listopada 2012. godine, prerano, u naponu životne i stvaralačke snage. Crtati je počeo još u osnovnoj školi u Pitomači, a...
