Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Učiteljica Adela Engelhart (Đurđevec, 12. XII. 1882. – Zagreb, 8. II. 1927.) rođena je kao vanbračno dijete gostioničara Gustava Engelharta i Rozalije Picek, kuharice kod Nöthigovih. Otac je po svemu sudeći radio u jednoj od đurđevečkih gostionica, možda baš kod...
Jedan od brojnih redovnika pavlina koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je Marko Gerard Šestak. Rođen je u Virju 19. travnja 1754. godine kao Marko Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina stariji brat...
Seljački pokret koji su predvodili braća Antun i Stjepan Radić imao je mnogo pristaša u Podravini gdje su početkom 1905. godine osnovane i prve lokalne organizacije Hrvatske pučke seljačke stranke. Prva takva organizacija osnovana je 29. siječnja 1905. godine na...
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
U pitomom Čepelovcu je 13. rujna 1818. godine rođen carski i kraljevski major, vitez Petar von Trezić. Od običnog graničara (kakvi su stoljećima nicali i rasli diljem Podravine) Petar Trezić je vrlo brzo napredovao u vojničkog službi. Njegov najsjajniji...
Među brojnim Virovcima koji su se u 19. stoljeću posvetili vojničkom pozivu je i Lovro Plemenčić. Rođen je u Virju 9. kolovoza 1850. godine u obitelji Đure i Terezije Plemenčić rođ. Juranić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Virju, a...
