Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Pintar rođen je u Virju 12. lipnja 1822. godine. Otac Josip bio je bačvar, porijeklom iz Sudeta u Češkoj. Prezivao se Pahek, no ljudi su ga u Virju zvali Pintar (njem. Binder = bačvar), pa je zbog toga promijenio...
Vjerujem da mnogi nisu čuli za Vladimira Blaškovića, koji je bio veoma vezan za Podravinu, premda nije rođeni Podravec, ali je svojevremeno živio u Koprivnici. Moramo ga spomenuti jer je područje njegova zanimanja bilo Đurđevečki peski. Blašković je rođen na...
Marija rođena je 15. srpnja 1955. godine u Đurđevcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i pedagogiju. Kraće vrijeme radi u Zagrebu u srednjoj školi a 1985. godine odlazi u Čepin i zapošljava se kao pedagog u osnovnoj...
Pisac i publicist Stjepan Krčmar rođen je 23. listopada 1920. u Virju. Nakon građanske škole u Virju završio je gimnaziju u Koprivnici (1939.), u Zagrebu je apsolvirao na pravnom fakultetu (1943.), te diplomirao filozofiju i psihologiju na Filozofskome fakultetu (1951.)....
Mihajlo Tompak, dipl. inž. šumarstva, šumarski i lovni inspektor, sin je Rudolfa Tompaka i Hedvige Tompak rođene Mikolji, liječnika rodom iz Suhopolja. Tompak rodio se 2. rujna 1933. godine u Leskovcu u Srbiji. Pučku školu svršio je u Sarvašu i...
Među najgorljivijim zaljubljenicima u povijest svojeg zavičaja je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Osim kao uspješan pisac i slikar, odličan poznavatelj i marljivi čuvar narodnih običaja te ljubitelj tradicije, Cugovčan se dokazao i kao čuvar materijalne baštine. Naime, na svojem...
