Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Valent Hodalić bio je jedan od suradnika Tome Jalžabetića, đurđevečkog seljaka i političara. Kao seljak krenuo je Jalžabetićevim stopama i ostvario zavidnu karijeru, ali je zauvijek ostao u njegovoj sjeni tako da se i danas o njem malo zna. Rodio...
Pater Ivan Fuček, isusovac, rođen je u Đurđevcu 1. srpnja 1926. godine od roditelja Antuna i Barbare Fuček rođ. Kudumija. U rodom Đurđevcu je započeo svoje školovanje (od 1933. do 1938. godine) koje je nastavio u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu...
Nauk braće Antuna i Stjepana Radića naišao je na vrlo plodno tlo u Podravini. Zato je Podravina početkom 20. stoljeća postala gnijezdo iz kojega je izrasla Hrvatska pučka seljačka stranka. Bila je to stranka koja je okupljala seljaštvo koje je...
Među brojnim obrtnicima koji su trbuhom za kruhom došli u Đurđevec i u njem se skrasili, bio je mesar Franjo Jezerčić. Jezerčić rođen je 5. veljače 1906. (Pekel / Dravograd), a u Đurđevec došao je 1938. godine. Oženio je Anđelu...
Među mnogobrojnim mužikašima koji su tijekom 20. stoljeća sviranjem različitih instrumenata zabavljali veća ili manja društva na području Đurđevca i okolice bio je i Nikola Kambić. Rođen je u Đurđevcu 4. prosinca 1919. godine u obitelji Mate i Ane Kambić...
Đumbir rođen je kao Ignac, a kako je porijeklom iz imućnije obitelji, zvali su ga po gospocki – Vatroslav. Budući da je u Varaždinu izučio za trgovca vratio se u Đurđevec gdje je vodio vlastitu trgovinu (1899.), a registar trgovaca...
