Stjepan Kušec, brijač i kulturni radnik
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio...
Podravske širine
Obitelj Barac iz Šemovaca
Prezime Barac nije šemovečko prezime. Tomo Barac (1839. – 1918.) doselio se u Šemovce između 1866. i 1868. godine, gdje je otvorio dućan na raskrižja u samome središtu sela. Dosad se pretpostavljalo da Barac...
„Šustna trava“
Naša narodna medicina poznaje mnoge ljekovite biljke, nažalost, veći se dio njih više ne upotrebljava ili ih je teško pronaći u prirodi. Pojedine kod nas više ni ne uspijevaju, pa su zaboravljene, kao i...
Anđelko (1865. – 1941.) i Slavko Tomerlin (1892. – 1981.)
Tomerlinovi su brojna đurđevečka obitelj. Pojedini su se zadržali u Đurđevcu, a neki su nakon školovanja otišli trbuhom za kruhom diljem Hrvatske. Među njih spada Anđelko / Engelbert Tomerlin (rođ. 1840.), koji se skrasio...
“Sunalka” i “zaletavka“
Ako se vratimo u prošlost na seosko imanje, zatičemo na desetke raznih vrata: vulična, gančena (ulazna vrata u kuću), kujnska, štalska, vrtna, na komore, špajze, iže (velikoj sobi), ižice (sobici), šupe, ambaru, svinskom i...
Cimbulaš Andrija Maronić iz Đurđevca
Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane...
Bartol Nabijač (1794. – 1818.)
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od...
Đurđevečki „brico“ Ivan Jendrašic Zito
Pitate li koga za Zitu, svi će se rado prisjetiti Ivana Jendrašica, poznatog đurđevečkog brijača, osebujnog čovjeka i šaljivca. Ivan Jendrašic Zito rodio se 19. studenoga 1943. godine od oca Ivana (1913. – 1982.)...
Flamacetina rugalica
“Aaa Marija velika je šumarija. A još vekši Plamaceta ko e pojel pol maceta” Ova rugalica izričito se odnosi na đurđevečko prezime Flamaceta (stariji Đurđevčani zbog prilagodbe svome govoru kažu Plamaceta). Među članovima...