Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Hinko Gottlieb, pravnik, cionistički pjesnik, esejist i novinar, rodio se Đurđevcu 5. svibnja 1886. godine. Maturirao je na gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1904.), medicinu studirao u Beču, a pravo diplomirao u Zagrebu (1910.). Isprva je radio u bjelovarskom kotarskom...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
Rukavina rođen je 1. siječnja 1863. godine u Trnovcu pokraj Gospić. Šumarstvo je diplomirao je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Službovanje je počeo kod vlastelinstva Daruvar-Sirač-Uljanik (1887. – 1889.) a nastavio u Đurđevcu do 1908. godine kod...
HPD „Rusan“ osnovano je 1884. godine u Virju gdje je nekoliko godina živio hrvatski pjesnik iz doba Ilirskog pokreta Ferdo Rusan (1810.-1879.) koji je bio zaslužan za razvoj kulturnog i društvenog života ovoga dijela Podravine u drugoj polovini XIX. stoljeća....
Matoničkin rođen je u Virju 7. travnja 1887., a u Đurđevcu je vodio trgovinu od 9. siječnja 1910. godine. Godine 1911. oženio je Ružicu Herman, vjerojatno Virovku, a iduće godine rodio ime se sin Đuro. Trgovina se nalazila na desnome...
Virje i njegovi žitelji ponosni su na svoju višestoljetnu povijest i bogat društveni i kulturni život kakav je zabilježilo rijetko koje hrvatsko selo. Tijekom godina u Virju djelovale su brojne kulturne, gospodarske, športske i razne udruge i društva, tiskale se...
