Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Šumar Franjo Fusić iz Đurđevca

Franjo Ksaver Fusić rođen je 29. studenoga 1858. godine u Đurđevcu. Otac mu je bio Petar Fusić (1811.-1895.), a majka Karolina Fusić rođ. Menner (1826.-1913.). Na gradskom groblju u Đurđevcu sačuvan je nadgrobni spomenik nad grobom Petra i Karoline Fusić....

Arhitekt i urbanist Marko Vidaković i njegova veza s Đurđevcom

Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...

Glazbeni pedagog i glazbenik Ivan Hanžek  (1942. – 1980.)

Čovjek koji je obilježio glazbeni život i bio glavni promicatelj glazbene kulture novijeg doba u Đurđevcu svakako je Ivan Hanžek. Rođen je 23. svibnja 1942. godine u Koprivničkim Bregima od oca Stjepana Hanžeka i Marije Hanžek rođene Krstitović. Od malih...

Bartol Nabijač (1794. – 1818.)

Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...

Pukovnik Stjepan Jendrašić (1897. – 1945.)

Stjepan Jendrašić (rođen 21. XII. 1897.) jedan je od malobrojnih Đurđevčana viših časnika Nezavisne Države Hrvatske. Službovati je počeo još u austrougarskoj vojsci, a potom je bio djelatni časnik vojske Kraljevine Jugoslavije. Godine 1937. postavljen je za vojnog izaslanika Kraljevine...

Etnografija i baština
Podravske širine