Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Ivan Tomašen rođen je 18. svibnja 1893. godine od oca Đure Tomašena i majke Magdalene Tomašen rođene Blaga. Živio je u seljačkoj obitelji a od mladih dana bio je aktivan u seljačkoj stranci braće Radić i Seljačkoj slogi, kao odbornik...
Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije...
Luka Hrvatić rođen je u Kalinovcu 19. rujna 1927. godine u obitelji Tome i Sofije Hrvatić rođ. Živko. Osnovnu školu polazio je u rodnom Kalinovcu, a Građansku u Đurđevcu. Obrazovanje u Učiteljskoj školi započeo je u Križevcima, a dovršio na...
Svećenik Ivan Robotić rođen je u Đurđevcu 23. siječnja 1908. godine kao prvo dijete u obitelji Josipa Robotića (1883.-1952.) i Katarine Robotić rođ. Markuš (1889.-1944). Za svećenika je zaređen u ljeto 1931. godine, a u rodnom je Đurđevcu slavio...
Nazivi virovskih konaka, kao i mnogi drugi toponimi u Podravini, zadaju mnogo briga istraživačima koji bi željeli doznati i objasniti odakle potječu takvi nazivi. Jedan od takvih naziva je i Medvedička kako se naziva jedan veliki dio prostranih virovskih konaka,...
