Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Grgur Karlovčan, učitelj, pjesnik, prozaik i pedagoški pisac, rodio se u Kalinovcu 11. ožujka 1913. godine. Učiteljsku školu polazio je u Pakracu i Zagrebu a završio 1934. godine u Karlovcu. Zbog ljevičarskih i ideoloških pogleda bio je isključivan iz škole...
Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...
Gabrijel Grahovac rođen je 31. kolovoza 1822. godine u Prugovcu gdje mu je otac Josip službovao kao natporučnik. Inače su porijeklom iz Novigrada Podravskog. Svoju vojničku službu započeo je 1838. godine, dakle kao 16-godišnjak kada je unovačen kao pukovnijski kadet...
Đurđevčan Božidar Orešković, doktor medicine, primarius i internist, rođen je 27. studenog 1925. godine u Đurđevcu. Pučku školu polazio je u Đurđevcu (1932. – 1936.), gimnaziju u Varaždinu (1936. – 1944.), te Medicinski fakultet u Zagrebu (1944. – 1951.). Nakon...
Među mnogobrojnim svećenicima koji su u 19. stoljeću rođeni u Đurđevcu je i Martin Kožar. Za razliku od većine svećenika poteklih iz Đurđevca pokopan je na gradskome groblju u Đurđevcu u obiteljskom grobu uz svoje roditelje. Taj je grob danas...
Svećenik Martin Peroković rođen je u Đurđevcu 30. svibnja 1844. godine kao prvorođeni sin Martina Perokovića i Katarine Peroković rođ. Lacković. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Đurđevcu, a studij je završio u Zagrebu te je 1870. godine zaređen za...
