Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Danas su još uvijek živa sjećanja Novovirovaca na svoga pokojnog župnika Čadoića. Stjepan Čadoić rođen je 5. studenog 1938. godine kao prvo od šestero djece Pavla i Matilde rođ. Ranogajac u Kamenici. Godine 1965. završio je bogoslovlje i iste je...
Bačvar Valentin Pogačnik (1844. – 1944.) iz Đurđevca, rodom iz Slovenije, i Koprivničanka Josipa Pogačnik rođena Šavor (1854. 1925.) imali su sinove Viktora (1874. – 1945.), prvog ministra iz našega kraja, liječnika Daniela, i kćer Mariju (1876.), udanu Kolar. Daniel...
Kraljevski šumar Karlo (Dragutin) Moravec ostavio je značajan trag u povijesti šumarstva Podravine. Rođen je 1829. godine u Podiebradu (Poděbrady) u Češkoj, a školovao se na Carskoj i kraljevskoj visokoj šumarskoj školi u Mariabrunnu kod Beča. Nije poznato kada je...
Đurđevčan Željko Hodalić rođen je 1. kolovoza 1942. godine. Sin je Andrije Hodalića i Marije Hodalić udove Klikić, rođene Zobunđija. Nakon završene medicine u Zagrebu skrasio se u Osijeku a cijeli svoj život posvetio je kirurgiji u Vinkovcima. Radio je...
Anka Šostarec, zapamćena kao prva Đurđevčanka učiteljica, rođena je u Đurđevcu 13. siječnja 1855. godine. Potječe iz kuće u današnjoj Vinogradskoj ulici i seljačke obitelji Josipa i Barbare Šostarec rođ. Fučkar. Kako su dvojica njihovih sinova umrli kao mladići –...
Najistaknutiji član Hrvatske seljačke stranke u Molvama između dva svjetska rata bio je seljak Franjo Novaković. Novaković rođen je 2. prosinca 1892. godine od Mate Novakovića i Mare Novaković rođene Posavec. Od svoje rane mladosti budno je pratio rad HSS-a,...
