Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Andrašić rođen je 21. prosinca 1959. godine u Molvama. Ondje je polazio osnovnu školi, a gimnaziju u Đurđevcu. Diplomirao je 1983. godine na Odsjeku za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. godine živi i radi u...
Mato Lešćan bio je priznati hrvatski skladatelj, orguljaš, improvizator, zborovođa, glazbeni pedagog, muzikolog, znanstvenik teoretičar, istraživač i glazbeni urednik. Rođen je u Đurđevcu 25. veljače 1936. u skromnoj katoličkoj obitelji od oca Bolte Lešćana i majke Zore Lešćan rođene Banko....
Đurđevčan Željko Car rođen je 6. travnja 1950. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Đurđevcu a Pravni fakultet u Zagrebu 1975. godine. U bivšoj Općini i Gradu obavljao je pravne poslove u društvenim djelatnostima (zdravstvo, školstvo, informiranje). Umjetnički...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
Prečasni Gustav Kuzmić bio je dugogodišnji župnik u Virju i kanonik Varaždinsko-čazmanskog zbornog kaptola. Rođen je u selu Visoko Gornje 19. siječnja 1928. godine kao prvo dijete Valenta i Dore Kuzmić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom kraju, a zatim...
Ivan Šavor rođen je 22. svibnja 1901. godine u Koprivnici. Kraće vrijeme radno je boravio u Đurđevcu, ali je iza sebe ostavio dubok trag. U Koprivnici je završio osnovno školovanje (1912.) i realnu gimnaziju (1922.). Šumarstvo je diplomirao 1931. godine...
