Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Gregurić rođen je 21. svibnja 1951. godine u Molvama. Crtati i slikati počeo je još u osnovnoj školi u rodnom mjestu. Već tada je bio prepoznat njegov talent za slikarstvo a sklonost naivi počela se očitavati za vrijeme školovanja...
Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim...
Među redovnicima pavlinima koji su doživjeli ukinuće svojeg Reda braće svetog Pavla prvog pustinjaka 1786. godine bio je i Martin Šoš koji je rođen u Virju u kolovozu 1757. godine. Roditelji su mu bili Đuro i Marija Šoš rođ. Puškaš,...
Prošla su tri desetljeća otkako je objavljena monografija Đurđevca čiji je autor franjevac Paškal Cvekan (1913. – 1998.). Monografija nosi naslov „Đurđevac – kakav nije poznat“ čime se htjelo naglasiti da su u njoj objavljeni podaci koji do tada nisu...
Prezime Barac nije šemovečko prezime. Tomo Barac (1839. – 1918.) doselio se u Šemovce između 1866. i 1868. godine, gdje je otvorio dućan na raskrižja u samome središtu sela. Dosad se pretpostavljalo da Barac potječe iz Grižana kod Novog Vinodolskog,...
Petar Mayer rođen je 13. ožujka 1878. godine. Završio je pravo, a u doktora prava promoviran je 1907. godine. Kao prislušnik kotarskog suda službovao je u Gospiću a od 1902. u Đurđevcu kao sudbeni pristav, da bi 1905. godine otvorio...
