Fačuk je kajkavski naziv za izvanbračno dijete, a dolazi od mađarske riječi fattyú. Gledamo li u prošlost, i imajući u vidu da je prijašnje društvo bilo moralnije nego današnje, ipak je bilo nezakonite djece. Premda su djevojke i žene danonoćno...
Govorimo li o starim kućama u podravskim naseljima često čujemo da je iža napravlena f kluč. Takav način gradnje potječe iz vremena Vojne krajine. Tada su kuće bile velike i prostrane, građene od drveta i pokrivene slamom i šindrom, rjeđe...
Mnoga podravska narodna vjerovanja povezana su s određenim svetcima (blagdanima) u kalendaru. Danas vam predstavljamo nekoliko narodnih vjerovanja o ženskim poslovima u kući koji se nisu smjeli obavljati na određene blagdane jer bi dotične osobe spopalo kakvo zlo. Vjerovanja su...
Franz Brenner doselio se iz Austrije (1802. – 1865.) sa suprugom Ana rođ. Hauer (1891. – 1863.) sredinom 19. stoljeća. Zajedno sa sinom Ferdinandom (1835. – 1903.) otvorio je veliku trgovinu 1859. godine u obiteljskoj kući preko puta crkve. Drugi...
Podravci bi rekli za svoje imanje da je to gruntišče, parcela s pripadjućom ižom (kućom), škednom (štagljem), kocom (svinjcem), vrtom i potkućnicom u vidu travnika i moguće livadom ili manjom oranicom, ovisno u kojem se dijelu naselja gruntišče nalazilo. Prostor...
Vrlo neobičan i tragičan događaj zabilježen je u Virju u svibnju 1763. godine. Kada su se 14. svibnja 1763. godine u Virju vjenčali Pavao Vlahović i Marija Glavanđa na proslavi vjenčanja sakupili su se njihovi rođaci i drugi uzvanici. No,...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Svima su nam uglavnom poznati nazivi naših ptica. No, kako su ih nazivali naši pretci u prošlim vremenima vidjet ćemo u nastavku teksta. O njima su pisali Đurđevčan Tomo Jalžebetić i Josip Tomec iz Virja krajem 19. stoljeća. Okvirno ih...
Tradicija crkvenog pjevanja u Đurđevcu očito je vrlo duga jer imamo podatke da su u 17. stoljeću u Đurđevcu bili orguljaši koji su imali ulogu i crkvenih pjevača. Naime, iz zapisnika kanonske vizitacije obavljene u Đurđevcu 1659. godine saznajemo da...
Inženjer agronomije Ivan Hodalić rođen je u Đurđevcu 26. kolovoza 1948. godine u obitelji Petra i Marte Hodalić rođ. Mramor. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu, a diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Kao agronom je...
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Paula Landsky rođena je u Đurđevcu 19. rujna 1880. godine kao izvanbračno dijete djevojke Katarine Franjo. U potrazi za poslom otišla je u Zagreb i postala kuharicom. Udala se u 27. godini za pekara Rudolfa Landskog (1882. – 1950.). Kondukterkom...
Malo poznati „naše gore list“ Rudolf Galjer rođen je 13. studenoga 1885. godine u Podravskim Sesvetama od oca Mate Galjera, pučkog učitelja, i majke Kate Galjer rođene Takač. Za oca se zna da je u Sesvetama službovao do 1916. godine,...
Revolucionarne 1848. godine dogodile su se mnoge značajne političke i društvene promjene. Značilo je to nove slobode i pravice, no one nisu bile jednako podijeljene žiteljima civilnog i vojnog dijela hrvatskih zemalja. Zato su se žitelji mnogih naselja pisanim putem...
