Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U Virju je 17. rujna 1853. godine rođen Mijo Tišljar kao sin virovskih graničara Martina Tišljara (1829.-1876.) i Ane Tišljar rođ. Pintar (1834.-1871.). Istog je dana kršten u Virju, a životni ga je put odveo daleko od rodnog kraja. Mijo...
Jedan od brojnih nevinih svećenika koje je komunistička vlast osudila nakon Drugoga svjetskog rata bio je i Juraj Kranjčev iz Đurđevca. Osuđen je 1945. na deset godina zatvora, a pomilovan u srpnju 1948. godine. Kranjčev rodio se 1. travnja 1900....
Među Đurđevčanima koji su svoju znanstvenu karijeru ostvarili izvan rodnog grada je liječnik prof. dr. Luka Kovačić. Rođen je u Đurđevcu 13. listopada 1940. godine kao prvi sin Đurđevčana Tome Kovačića i Terezije Kovačić rođ. Fusić. Doktorom medicine postao je...
Hajduković je jednu svoju pjesmu posvetio hrvatskome rodoljubu svećeniku Vjekoslavu Hegediću, koji je 1897. godine na izborima pobijedio mađarone te je većinom glasova Podravaca izabran u Hrvatski sabor. Na spomen svoje pobjede školovao je dva dječaka iz Đurđevca, buduća svećenika:...
Iz znamenite obitelji Nabijač čiji su članovi obilježili povijest Đurđevca i Virja u 18. i 19. stoljeća potekao je i jedan redovnik pavlin. Bio je to Atanazije Nabijač koji je rođen u Đurđevcu oko 1735. godine. Redovničke zavjete položio je...
Milan Brezinšćak, predstojnik kotarske oblasti, službovao je u Đurđevcu punih sedam godina. Istovremeno je bio i županijski zastupnik. Zaslužan je za osnivanje mjesne podružnice Gospodarskoga društva (1891.) kojoj je bio i prvi predsjednik, te bio glavni organizator prve gospodarske izložbe...
