Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Rođen je 17. travnja 1865. godine u Karlovcu. Kršten je imenima Deziderije (Željko), Antun i Josip dana 23. travnja 1865. godine. Roditelji su mu bili krojač Josip Radovanić i Ana Radovanić rođ. Grahovac. Za svećenika je zaređen 1887. godine. Od...
Oltar svetog mučenika Sebastijana u župnoj crkvi u Virju podsjeća nas na činjenicu da je u XVIII. stoljeću u Virju postojala kapela posvećena tome svecu. Oko nje se nalazilo groblje koje se koristilo uz ono oko kapele svetog Jakoba koje...
Ivan Plehaty rođen je 20. travnja 1877. godine. Kao kotarski veterinar službovao je u Petrovaradinu, Novoj Gradiški, Koprivnici i Đurđevcu. U Đurđevcu je radio od 1908. do svoje smrti 1917. godine. Osobito se zalagao za razvoj stočarstva na đurđevečkom području....
Znameniti hrvatski književnik Fran (Franjo) Galović rođen je u Peterancu 20. srpnja 1887. godine. Školovao se u rodnom Peterancu i na gimnaziji u Zagrebu. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Radio je kao nastavnik na gimnaziji...
Đurđevečki trgovac Đuro Semeraj potječe iz mnogobrojne obitelji Josipa i Doroteje Semeraj rođ. Ferenčić. Josipov brat Stjepan Semeraj (1793. – 1841.) bio je svećenik, dok su Đurina braća bili obrtnici i trgovci, a sestre su se udavala za ugledne veleposjednike,...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
