Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Jaka zima u Virju 1867. godine

Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....

Profesorica Anka Konjarek (1920.-1997.)

Anka Konjarek rođena je u Đurđevcu 24. svibnja 1920. godine u obitelji Stjepana i Marte Konjarek rođ. Dokuš. U Đurđevu je odrastala uz mlađu sestru Katarinu. Četiri razreda osnovne i dva razreda građanske škole završila je u Đurđevcu, a treći...

Stolar Mijo Miholek (1874. – 1959.)

Mijo Miholek, po zanimanju stolar, bio je jedan od uglednijih đurđevečkih obrtnika. Rođen je u Đurđevcu 10. ožujka 1874. godine od oca Stjepana i majke Magdalene rođene Majstorović. Bio je aktivan član Prve obrtničke zadruge u Đurđevcu i njezin posljednji...

Dr. Ljudevit (Lujo) Harazim, stariji (1850. – 1916.)

Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije...

Rusanove zdravice

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo ono govorenje kojemu je zadaća uvjeriti koga u što, izreći neke sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. U takve retoričke oblike možemo svrstati zdravice. Zdravica je pak...

Gospodarska bratovština u Virju

Glavne gospodarske djelatnosti u Virju kao krajiškom naselju bile su u prošlosti (a pogotovo u 18. i 19. stoljeću) vezane za ratarstvo i stočarstvo. Obrada zemlje i uzgoj stoke, odnosno proizvodnja hrane krajišnicima ili graničarima koji su živjeli u kućnim...

Etnografija i baština
Podravske širine