Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krajiški nadučitelj Ladislav Škrobot rodio se 1782. godine u Topolovcu, a kao učitelj je službovao od 1812. do 1852. godine. Najprije je radio (16 godina) u Samarici gdje se oženio kćerkom nekog kapetana, koja je umrla mlada, pa je veći...
Među poznatije đurđevečke učitelje spada Franjo (Fran) Španić koji je rođen u Kloštar Ivaniću 29. rujna 1856. godine. Otac mu je bio carski i kraljevski poručnik Mato Španić, a majka Marija Španić rođ. Globočan, a krstio ga je, i ujedno...
Godina 1933. bila je proglašena jubilejskom u Katoličkoj crkvi jer se tada svečano slavilo 1900 godina od smrti Isusove, a ujedno i 75 godina od Marijinih ukazanja u Lourdesu. Jubilej je proslavljan mnogobrojnim hodočašćima u grad Rim, a višednevne svečane...
Engelbert Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1840. godine od oca Martina Tomerlina i Ane rođene Knežić. Nakon završene kadetske škole stupio je u vojnu službu. Do 1873. godine službovao je kao potporučnik Druge banske pukovnije. Nakon razvojačenja živio...
Josip Điketa rođen je u Đurđevcu 18. siječnja 1805. godine u obitelji obrtnika Martina i Katarine Điketa rođ. Bešan. Školovao se u rodnom Đurđevcu, Varaždinu, Velikoj Kaniži i Zagrebu, a za svećenika je zaređen u listopadu 1830. godine. Bio je...
Industrijalac, osnivač i vlasnik paromlina u Virju Matija Peršić rođen je 10. ožujka 1876. godine u Ferdinandovcu. Potječe iz brojne i siromašne krajiške obitelji Ivana i Terezije Peršić rođ. Gašparić. Kao trinaestogodišnjak je pošao na učenje obrta u Mađarsku i...
