Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Među pojedincima koji su ostavili svijetli trag u povijesti školstva u Virju svakako je ravnajući učitelj Stjepan Štefanov. On je rođen u Molvama 17. siječnja 1838. godine u krajiškoj obitelji. Školovao se u rodnim Molvama i u Bjelovaru. Službovao je...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Svećenik Ivan Hilarije Sedmak rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1756. godine u obitelji Tome i Ane Sedmak. Otac mu je bio crkveni tutor. Naobrazbu je stekao u rodnom Đurđevcu te u Varaždinu gdje je završio humanističke nauke, a teologiju...
Učitelj Đuro Sedmak rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1837. godine u obitelji Josipa i Katarine Sedmak rođ. Petrinić. U rodnom Đurđevcu započeo je školovanje 1844. godine, a 1855. godine već je podučavao druge (imao je tada 18 godina). Početkom...
Zlatnim slovima je u povijest Virja upisano ime župnika Josipa Ignacija Uzornica jer je on 1809. godine započeo voditi Spomenicu Župe svetog biskupa Martina u tome mjestu. Bilo je to odmah po njegovu dolasku na službu u Virje u lipnju...
Redovnik pavlin Edmund Schneller rođen je u Đurđevcu 23. lipnja 1752. godine kao Franjo Schneller u obitelji leitnanta Franje i Doroteje Schneller rođ. Huebnerhoffer. Osim sina Franje imali su i kćer Gabrijelu koja je rođena 28. ožujka 1754. godine. Pošto...
