Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Vinko Kolar rođen je u Đurđevcu 19. siječnja 1900. godine u seljačko – obrtničkoj obitelji Stjepana Kolara i njegove supruge Marije Kolar rođ. Pogačnik. Bila je to ugledna i dobrostojeća đurđevečka obitelj jer je otac Stjepan bio vijećnik u mjesnom...
Svećenik Juraj Vrabec rođen je u Šemovcima 13. travnja 1896. godine od oca Petra i majke Regine rođene Kolaric. Ima je sestru Anu (rođena 1901.) i brata Josipa (rođen 1906.) koji je umro u Imbriovcu 1947. godine, gdje je Juraj...
Nositelji hrvatskog narodnog preporoda dobrim su dijelom bili svećenici koji su kao najobrazovaniji dio stanovništva u to doba prihvaćali i širili preporodne ideje. Gotovo o svim svećenicima koji su djelovali u prvoj polovini i sredinom XIX. stoljeća imamo podatke da...
Informacije o utopljenicima u Podravini relativno su česte u crkvenim matičnim knjigama u XVIII. i XIX. stoljeću, pogotovo u naseljima koja su smještena u blizini rijeke Drave. Utapanja u rijeci Dravi i njezinim zaobalnim vodama, pogotovo za vrijeme poplava, možemo...
Grkinska ulica u Đurđevcu nalazi se na Peskima. Samo ime govori da njome prolazi cesta prema prigradskome naselju Grkinama. Za vrijeme bivše Jugoslavije nosila je ime braće Markača, stradalih partizana u Drugome svjetskom ratu, a koji su živjeli na Peskima....
Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...
