Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Homen rođen je 28 siječnja 1951. godine u Osijeku, gdje je otac tada službovao. Svoje djetinjstvo i mladenačke dane proveo je u Đurđevcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Tada odlazi u Zagreb gdje studira na Pedagoškoj akademiji, te...
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
Dana 23. listopada 1852. godine postavljeno je veliko zvono u zvoniku župne crkve svetog biskupa Martina u Virju. Bilo je to najveće od ukupno četiri virovska zvona, a izliveno je u Grazu. Uz župnika Stjepana Ambreuša i župljane u nabavljanju...
Grgec je rođen u Kloštru Podravskome 27. siječnja 1933. godine. Nakon završene osnovne škole maturirao je 1953. u Srednjoj tehničkoj građevinskoj školi u Rijeci, a diplomirao na Građevinskom veleučilištu u Puli 1952. godine. Od 1953. godine živio je i radio u Karlovcu....
Među pojedincima koji su svojim životom i djelovanjem povezivali dva susjedna podravska naselja Đurđevec i Virje je pisar Jakob Matoničkin. On je rođen u Virju 1. svibnja 1880. godine od roditelja Martina i Mare Matoničkin rođ. Gal. Otac Martin bio...
Prerana smrt, odnosno kratak život, nikako ne smiju biti razloga zaborava bilo koje osobe, pa tako niti svećenika Stjepana Biškupa koji je umro kao župnik u Ždali 23. veljače 1976. godine. Njegova prerana smrt iskreno je rastužila vjernike i svećenike...
