Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Rijetko koje naselje u Podravini je u prošlosti doživjelo toliko katastrofalnih požara kao što je to bilo u Virju. Jedan od velikih požara u Virju dogodio se 18. ožujka 1818. godine. Požar je zahvatio dio ulice Mitrovice gdje je stradalo...
Među pojedincima koji su svojim životom i djelovanjem povezivali dva susjedna podravska naselja Đurđevec i Virje je pisar Jakob Matoničkin. On je rođen u Virju 1. svibnja 1880. godine od roditelja Martina i Mare Matoničkin rođ. Gal. Otac Martin bio...
Obitelj Hegedić bila je prisutna u Đurđevcu krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Aleksandar (Šandor) Hegedić doselio se kao mjernik 1886. godine. Rodio se u Bjelovaru 1843. godine od oca Franje, trgovca i krčmara, i majke Barbare Hinterhober....
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu te je upravo zahvaljujući njemu Đurđevec vrlo dobro poznat svim hrvatskim i brojnim inozemnim esperantistima. Naime, Pleadin se od 1977. godine aktivno bavi esperantom, a iz njegovog su izdavačkog poduzeća...
Biciklizam ima bogatu tradiciju u Podravini a ponajbolji hrvatski biciklisti upravo su bili Podravci (Drago Ivković, Ivan Levačić, Stjepan Ljubić). najmlađi je od njih Ivan Bobovčan. Valja se podsjetiti na njegovu bogatu športsku karijeru. Kao osamnaestogodišnjak već je vozio za...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
