Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Dr. Petar Zrelec rodio se u Đurđevcu 25. svibnja 1844. godine od oca Josipa, krajiškog časnika, i majke Katarine rođene Hodalić. Kirurgiju magistrirao je u Beču 1864. godine. Isprva je niži ranarnik (kirurg) a potom podliječnik Križevačke pukovnije u Vojakovcu,...
Među nekadašnjim zaslužnicima na groblju u Đurđevcu pokopan je i domaći sin Baltazar Bažulić, rođen 1. prosinca 1861. godine. Za svećenika zaređen je 1888. godine. Bio je kapelan u Voči (1888.), Virju (1896. – 1898.) i Novigradu (1900.). Iz Nadkrižovljana...
Marija rođena je 15. srpnja 1955. godine u Đurđevcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i pedagogiju. Kraće vrijeme radi u Zagrebu u srednjoj školi a 1985. godine odlazi u Čepin i zapošljava se kao pedagog u osnovnoj...
Etnokoreolog i koreograf Ivan Ivančan rođen je u Molvama 15. lipnja 1927. od oca Andrije, učitelja i pisca. Djetinjstvo je proveo u Krapini gdje je otac službovao, te kod bake u Molvama. Osnovnu školu pohađao je u Krapini a gimnaziju...
Već je dobro poznato da je u prošlosti u gotovo svakoj župi postojao orguljaš koji je, osim što je bio glavni suradnik mjesnog župnika, podučavao djecu u tzv. narodnoj školi. Zbog toga orguljaše ponekad nazivaju i školnicima. Njihova je uloga...
