Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Rado se prisjećamo istaknutoga likovnog umjetnika, koji je obilježio hrvatsko naivno slikarstvo; slikara, a napose crtača i grafičara, ali i kolekcionara, bibliografa i kulturnog mecenu, Ivana lackovića Croate. Rođen je 1. siječnja 1932. godine u Batinskama kod Kalinovca. Po završetku...
Likovni pedagog, učitelj, slikar i kipar Rudolf Špoljar rođen je 1939. godine u Ždali. Školovao se na Učiteljskoj školi u Križevcima i Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Radio je kao učitelj likovne kulture u osnovnoj školi u Molvama od 1962. godine,...
Među brojne pisce podravskoga kraja spada i Đuro Rašan (rođen 22. IV. 1912.) iz Novigrada Podravskog. Pisao je poeziju i humoreske, a bavio se novinarstvom i proučavanjem novigradskoga kajkavskoga govora. Aktivno se bavio i esperantom dajući tečajeve u Virju, Novigradu...
Đuro Fučijaš rođen je 1. travnja 1921. godine u Ferdinandovcu. Školovao se na gimnaziji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u osnovnim školama u Donjim Mihaljevcima, Đuretini i Podravskim Sesvetama. Od 1951. do 1955. godine bio je profesor na...
Glavne gospodarske djelatnosti u Virju kao krajiškom naselju bile su u prošlosti (a pogotovo u 18. i 19. stoljeću) vezane za ratarstvo i stočarstvo. Obrada zemlje i uzgoj stoke, odnosno proizvodnja hrane krajišnicima ili graničarima koji su živjeli u kućnim...
Od uglednih seljake u Đurđevcu svakako treba spomenuti i Ignaca Tomicu. Osim što je bio napredni stočar, Tomica je obavljao i posao općinskog blagajnika (1899. – 1914.). Jedan je od najbližih suradnika seljačkog političara Tome Jalžabetića, s kojim je osnovao...
