Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mnogi Đurđevčani i Podravci još uvijek pamte dugovječnog i svestranog seljaka i političara, Đurđevčana Marka Matkova. On je rođen u Đurđevcu 11. travnja 1904. godine u mnogobrojnoj obitelji oca Bolte i majke Roze Matkov rođ. Filipović koji su imali dvanaestero...
Prof. Viktor Pogačnik, političar, prosvjetni i socijalni radnik te prvi ministar u nekoj vladi iz Podravine, rođen je u Đurđevcu 2. prosinca 1874. godine. Pogačnik potječe iz obrtničke obitelji Valentina i Josipe Pogačnik rođ. Šavor. Gimnaziju je polazio u Zagrebu...
Godina 1933. bila je proglašena jubilejskom u Katoličkoj crkvi jer se tada svečano slavilo 1900 godina od smrti Isusove, a ujedno i 75 godina od Marijinih ukazanja u Lourdesu. Jubilej je proslavljan mnogobrojnim hodočašćima u grad Rim, a višednevne svečane...
U 17. i 18. stoljeću u Đurđevcu je obitavala obitelj Hasnić o kojoj danas svjedoče samo poneki zapisi u povijesnim izvorima. Malo je poznato da je iz te obitelji potekao jedan svećenik koji je veći dio života proveo u rodnom...
Jedan od mnogobrojnih svećenika koji su potekli iz Podravine je dr. Miroslav (Fridrik) Židovec. Porijeklom i službom je vezan za Podravinu iako se ovdje o njemu ne zna mnogo. Nije lako objasniti niti odakle potječe. Naime, najčešće se spominje da...
Vladimir Fučijaš rođen je u Ferdinandovcu 1. studenog 1935. godine. Nakon završene osnovne škole u rodnome mjestu polazi ekonomsku školu u Zagrebu, a 1954. godine studira pravo na Pravnom fakultetu. Isprva je radio kao spiker na Radio Sljemenu, a nakon...
