Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Prvi župnik u Kozarevcu, od osnutka župe sv. Franje Ksaverskog 1819. godine, bio je Josip Hovanec, svećenik vrlo zanimljivog porijekla. Naime, rođen je 1777. godine, u mjestu koje je u izvorima zabilježeno pod nazivom Podčernja u župi Podvilz, u Spiškoj...
U Virju je 9. lipnja 1900. godine rođen dr. med. pukovnik Ivan (Ivo) Jakopović. Rođen je kao osmo od ukupno petnaestero djece Jakoba Jakopovića (1863.-1949.) i Katice rođ. Židovec (1871.-1957.). Jakopović je studirao medicinu u Zagrebu i diplomirao 1926. godine....
Dr. Petar Zrelec rodio se u Đurđevcu 25. svibnja 1844. godine od oca Josipa, krajiškog časnika, i majke Katarine rođene Hodalić. Kirurgiju magistrirao je u Beču 1864. godine. Isprva je niži ranarnik (kirurg) a potom podliječnik Križevačke pukovnije u Vojakovcu,...
Hrvatski povjesničar Stjepan Antoljak rođen je u Doboju u Bosni i Hercegovini 29. kolovoza 1909. godine, no porijeklom je iz Virja u Podravini. Naime, Antoljakovi roditelji iz rodnog su Virja preselili u Bosnu jer je otac povjesničara Stjepana Antoljaka, kojem...
Mijo Maitz rodio se 1848. u Vedenburgu. Kao mesar u potrazi za poslom doselio se u Đurđevec 1874. godine. O početku njegova života u Đurđevcu malo se zna. Pretpostavlja se da je radio u mesnici kod veleposjedničke obitelji Nöthig. Mesnica...
Sabolić je rođen u Križevcima 31. srpnja 1900. godine, gdje je otac Petar službovao kao odvjetnik i sudac. Majka mu je bila Olga Sabolić rođ. Starčević, kćer đurđevečkog mjernika i veleposjednika Martina Starčevića. Osnovnu školu polazio je u Krnjaku, Ogulinu...
