Povijest pamti desetak kotarskih predstojnika u Đurđevcu do 1918. godine. Školovani ljudi, pravnici, ostali su u sjećanju ovoga kraja, neki po dobrome a poneki bome i ne. Po jednom verbalnom izgredu ostao je zapamćen kotarski predstojnik Dragutin Spoja (1861. –...
Kada govorimo o prostorijama u nekadašnjoj seljačkoj kući prvo pomislimo na one prostorije u kojima ukućani žive, blaguju i odmaraju. No ima i onih popratnih prostorija o kojima se manje govori. Takva je komora, koja se nalazila također u sastavu...
Pogledate li etnografski predmet na popratnoj fotografiji, vjerojatno ne ćete znati o kojem se predmetu radi. Sama riječ govori da je tokač naziv dobio od kajkavskog glagola toči, odnosno tući, udarati. Neki su ga nazivali i tokalin, što je ujedno...
U Hrvata je normalno za grad Wien reći Beč, za Graz Gradec, za Klagenfurt Celovec, za obližnje Berzencze Brežnica, za Bolhó Boljevo, itd. No, kako su kroz povijest Mađari govorili za naselja u Podravini? Pratimo li povijest od srednjega vijeka...
Revolucionarne 1848. godine dogodile su se mnoge značajne političke i društvene promjene. Značilo je to nove slobode i pravice, no one nisu bile jednako podijeljene žiteljima civilnog i vojnog dijela hrvatskih zemalja. Zato su se žitelji mnogih naselja pisanim putem...
Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina...
Đurđevečka obitelj Zobunđija u XIX. je stoljeću dala nekoliko šumara i učitelja. Među njima je bio učitelj Martin Zobunđija koji je rođen je kao sin krajiškog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić u Đurđevcu 1838. godine. Pučku školu je...
Premda nije rođeni Podravac, Radovana Grkca, sina Kalnovčana Petra Grkca, svakako treba spomenuti jer je ostao poznat po svome predanom radu u Društvu hrvatskih književnika i Društvu hrvatskih književnih prevodilaca, te dao veliki doprinos kršćanskoj literaturi, a time i širenju...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...
