Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U siječnju 1903. godine došlo je do zamjene učitelja u Budrovcu i Đurđevcu. Ljudevit Luketić je preuzeo učiteljsko mjesto u Đurđevcu a njegovo mjesto u Budrovcu došao je Milan Zrinščak. Zrinščak je rođen 24. siječnja 1879. godine. Prije toga bio...
U pregledima povijesti Đurđevca spominje se ime trgovca Petra Petrinića. Naime, kada je 1824. godine sagrađena nova župna crkva u Đurđevcu u njoj je smješten oltar svetog Petra koji je o svojem trošku dao obojati trgovac Petar Petrinić. Za to...
Među nekoliko desetaka svećenika koji su potekli iz Đurđevca je i Josip Đurišević koji je rođen 31. ožujka 1870. godine. Otac mu je bio Mato Đurišević (1839. – 1901.), a majka Barbara Đurišević rođ. Kundačić koja je umrla 1882. godine...
Kako je Podravina bogata šumama, tako je bogata i brojnim lugarima i šumarima, još od krajiškoga doba. Upravo smo na našim stranicama o mnogima govorili. Primjerice, Đurđevčan Ivan Kolar dogurao je 1909. godine do kraljevskoga šumarskog nadsavjetnika. Bila je to...
Osim Mije Tišljara, još je jedan Virovec bio carski i kraljevski general vojske Austro-Ugarske Monarhije. To je Stjepan Bogat, rođen u Miholjancu 2. srpnja 1855. godine od oca Josipa i majke Julijane rođene Čredarić. Vojnu školu završio je u Mitrovici,...
Nauk braće Antuna i Stjepana Radića naišao je na vrlo plodno tlo u Podravini. Zato je Podravina početkom 20. stoljeća postala gnijezdo iz kojega je izrasla Hrvatska pučka seljačka stranka. Bila je to stranka koja je okupljala seljaštvo koje je...
